Info

 

Skrining Srbija

Aktuelno

20. mart 2024. – Nacionalni dan borbe protiv raka dojke

14. mart 2024.

U cilju povećanja pažnje i edukacije javnosti o značaju ranog otkrivanja raka dojke, u Srbiji se jedanaestu godinu po redu, 20. marta obeležava Nacionalni dan borbe protiv raka dojke. Datum je uvršten u Kalendar javnog zdravlja na inicijativu Ministarstva zdravlja Republike Srbije, Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, kompanije Avon i Fonda B92.

Rak dojke je najčešće dijagnostikovano maligno oboljenje kod žena širom sveta i predstavlja najčešći maligni tumor u obolevanju i umiranju kod žena u Srbiji.

Kada se otkrije na vreme, rak dojke je izlečiv u preko 90% slučajeva, lečenje je kraće i efikasnije, a kvalitet života obolelih i lečenih žena znatno bolji.

Prema poslednjim dostupnim podacima Svetske zdravstvene organizacije i procenama Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, u svetu je registrovano oko 2.297.000 novoobolelih žena svih uzrasta od karcinoma dojke, dok je oko 666.000 žena umrlo od ove bolesti.

Prema istim izvorima u Evropi je registrovano više od pola miliona novoobolelih žena od raka dojke sa znatno većom stopom obolevanja (75,6 na 100.000) od one registrovane globalno u svetu i u Srbiji, a umrlo je oko 144.000 žena, sa stopom umiranja 14,6 na 100.000.

Glavni cilj Globalne inicijative za rak dojke Svetske zdravstvene organizacije (WHO Global Breast Cancer Initiative) je smanjenje smrtnosti od karcinoma dojke za 2,5% godišnje, čime bi se izbeglo 2,5 miliona smrtnih slučajeva uzrokovanih ovom vrstom raka na globalnom nivou u periodu od 2020. do 2040. godine.
 

Tri ključne aktivnosti za postizanje ovog cilja su:

-  rano otkrivanje,

-  pravovremena dijagnoza, i

-  sveobuhvatan tretman raka dojke.

 

Žene u Srbiji se prema procenama Globalne inicijative za rak dojke Svetske zdravstvene organizacije (WHO Global Breast Cancer Initiative) nalaze u srednjem riziku od obolevanja i visokom riziku od umiranja od ove maligne lokalizacije. U poslednjih pet godina uprkos varijacijama u stopama incidencije i mortaliteta registruje se blago smanjenje stopa obolevanja i umiranja od raka dojke kod žena.

U periodu od 2016. do 2021. godine u Republici Srbije prosečno se godišnje registruje 4480 novoobolelih žena od ove vrste malignog tumora. Prosečna standardizovana stopa incidencije iznosila je 67,5 na 100.000 žena svih uzrasta. U istom periodu, u proseku su od ove vrste raka umrle 1722 žene i prosečna standardizovana stopa mortaliteta iznosila je 20,1 na 100.000.

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u Republici Srbiji, 2021. godine registrovano je 4447 novoobolelih i 1765 umrlih žena od raka dojke. Stopa obolevanja od raka dojke kod žena u Republici Srbiji iznosila je 64,0 na 100.000, a stopa umiranja 20,6 na 100.000 žena.

Rak dojke se češće javlja u uzrastu posle 40. godine, ali najviše uzrasno-specifične stope obolevanja su u proseku registrovane u uzrastu od 65. do 74. godine. U slučaju umiranja registrovane stope mortaliteta proporcionalno rastu počev od 45. godine i najviše su u uzrastu 75 i više godina.

Kako bi se smanjio mortalitet od raka dojke i opterećenje društva ovom bolešću potrebni su sveobuhvatni napori i javnozdravstvene mere za kontrolu raka, počevši od primarne prevencije, preko ranog otkrivanja bolesti i skrininga, pa do pravovremenog lečenja žena obolelih od ove bolesti. Organizovani skrining raka dojke se u Republici Srbiji sprovodi od decembra 2012. godine i do sada je u program uključeno 40 opština, uz dodatno angažovanje mobilnih mamografa na terenu, da bi skrining mamografija u Republici Srbiji postala dostupna što većem broju žena.

Kako bi se Program sprovodio na teritoriji čitave Republike Srbije kontinuirano se radi na jačanju kapaciteta zdravstvenih ustanova za sprovođenje skrininga. Do sada je sprovedeno pet ciklusa organizovanog skrininga raka dojke u Republici Srbiji i u toku je druga godina šestog ciklusa, koji se sprovodi tokom 2023. i 2024. godine.

Rad mobilnog mamografa u okviru kampanje „Hajde da imamo vremena za pregled” sprovode zajedno Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Ministarstvo zdravlja i Republički fond za zdravstveno osiguranje, uz podršku Fonda B92 i kompanije Grand kafa.

Mart je mesec kada se mnogobrojnim aktivnostima obeležava borba protiv raka, sa akcentom na 20. mart, kada se posebno skreće pažnja javnosti na rasprostranjenost ove bolesti i na podizanje svesti žena o značaju preventivnih pregleda u ranom otkrivanju raka dojke.
 

Mobilni mamograf u Beogradu do kraja marta

08. mart 2024.

Od nedelje 10. marta, mobilni mamograf u Beogradu, u organizaciji Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” biće postavljen na novoj lokaciji –  Beograd na vodi, Savsko šetalište (u blizini starog železničkog mosta).

U akciji rada mobilnog mamografa na opštini Novi Beograd od 2. do 7. marta u mobilnom mamografu je pregledano 408 žena. Svoj pregled do sada je zakazalo 1320 žena, 945 žena u mobilnom mamografu, a 375 u domovima zdravlja koji učestvuju u akciji.

Zakazivanje pregleda i dalje traje. Sve zainteresovane žene preglede mogu zakazati radnim danima od 9 do 14 časova putem telefona 060/7171523 i 060/7171969, do popune termina. Zakazani pregledi u mobilnom mamografu obavljaju se svakog dana od 9 do 19 časova.

U cilju rane dijagnostike i pravovremenog lečenja, pregledi u mobilnom mamografu namenjeni su ženama životne dobi od 45 do 69 godina, koje u poslednje dve godine nisu uradile mamografiju, kao i ženama posle 40. godine, koje u svojoj porodičnoj anamnezi imaju blisku srodnicu obolelu i lečenu od raka dojke.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje, uz podršku Grand kafe i Fonda B92 u okviru kampanje „Hajde da imamo vremena za pregled – Ne gledaj u šolju pregledaj se”, nastavlja organizaciju rada mobilnog mamografa u Beogradu. U ovoj aktivnosti podršku pružaju i Dom zdravlja Novi Beograd, Dom zdravlja Voždovac i Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika „Železnice Srbije”.
 

Počeli pregledi u mobilnom mamografu na Novom Beogradu

04. mart 2024.

Od subote 2. marta mobilni mamograf u organizaciji Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” nalazi se ispred Gradske opštine Novi Beograd i dostupan je za preglede žena od 45 do 69 godina, koje u prethodne dve godine nisu bile na mamografskom pregledu, kao i za žene posle 40. godine koje u svojoj porodičnoj anamnezi imaju blisku srodnicu obolelu i lečenu od raka dojke.
 



Prema rečima direktorke Instituta, prof. dr Verice Jovanović, u mobilnom mamografu dnevno se obavi više od 60 pregleda, a ukoliko zakazanih pregleda bude više žene će se upućivati u neki od domova zdravlja koji su takođe opremljeni savremenim mamografima. „Mamografija ima veliki značaj za rano otkrivanje raka dojke, posebno imajući u vidu da se to oboljenje nalazi na prvom mestu kada je reč o obolevanju i umiranju kod žena”, rekla je Jovanović i podsetila da je rak dojke izlečiv u visokom procentu ukoliko se otkrije na vreme.

Početku rada mobilnog mamografa prisustvovao je i predsednik opštine Novi Beograd, Bojan Bovan. On je pozvao sve sugrađanke da iskoriste pogodnost mamografskog pregleda i naglasio da je lokacija lako dostupna, pa će ukoliko se budu poštovali termini pregled biti brz i bez čekanja. „Slušamo naše lekare, a oni kažu da je ovakav vid prevencije neophodan” – rekao je Bovan.
 



Sve zainteresovane žene preglede mogu zakazati od petka, 1. marta, radnim danima od 9 do 14 časova putem telefona 060/7171969 i 060/7171523, do popune termina. Zakazani pregledi u mobilnom mamografu obavljaće se svakog dana od 9 do 19 časova.
 



Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” u saradnji sa opštinom Novi Beograd, Ministarstvom zdravlja, Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje, uz podršku Grand kafe i Fonda B92 u okviru kampanje „Hajde da imamo vremena za pregled – Ne gledaj u šolju pregledaj se”, nastavlja organizaciju rada mobilnog mamografa u cilju rane dijagnostike i pravovremenog lečenja. U ovoj aktivnosti podršku pružaju i Dom zdravlja Novi Beograd, Dom zdravlja Voždovac i Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika „Železnice Srbije”.
 

Mart – mesec borbe protiv raka: prevencija i rana dijagnostika malignih tumora

02. mart 2024.

Prema poslednjim procenama Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, obolevanje od malignih bolesti u svetu je poraslo na gotovo 20 miliona ljudi i registrovano je 9,7 miliona smrtnih slučajeva od svih lokalizacija malignih tumora u 2022. godini. Procenjuje se da u svetu sa dijagnozom  malignih tumora koja je postavljena tokom proteklih pet godina živi 53,5 miliona ljudi. Tokom života jedna od pet osoba će oboleti od raka u svetu, a jedan od devet muškaraca i jedna od dvanaest žena će umreti od nekog oblika maligne bolesti.
 

Globalno opterećenje rakom u svetu 

Prema procenama, u 2022. godini gotovo polovina novih slučajeva malignih bolesti (49,2%) i 56,1% smrtnih slučajeva od raka u svetu se registrovalo u Aziji. To je delom posledica i činjenice da na ovom kontinentu živi više od 60% svetske populacije. U Evropi, koja čini samo 9,0% svetske populacije, registrovano je 22,4% novih slučajeva raka i 20,4% smrtnih slučajeva od malignih bolesti. Za razliku od Evrope u Americi (Severnoj i Južnoj), koja čini više od 13,5% svetske populacije, registrovano je 21,2% novoobolelih i 14,9% umrlih od raka. Za razliku od drugih kontinenata veći procenat smrtnih slučajeva od raka u odnosu na procenat novootkrivenih slučajeva je registrovan u Aziji i Africi (7,8%; 5,9%) što se može se dovesti u vezu sa većim učešćem određenih lokalizacija raka koje imaju lošiju prognozu, manje preživljavanje i sa time da u mnogim zemljama u Aziji i Africi postoji ograničeni pristup zdravstvenoj zaštiti i pravovremenoj dijagnostici i lečenju.
 

Vodeće lokalizacije raka u svetu 

Rak pluća, rak dojke i rak debelog creva su vodeće lokalizacije raka u obolevanju i u umiranju. Rak pluća je najčešće dijagnostikovani maligni tumor i čini 12,4% svih novih slučajeva raka i 18,7% svih smrtnih slučajeva od raka kod oba pola. Rak dojke kod žena je najčešće dijagnostikovan maligni tumor posle raka pluća i čini 11,6% svih novootkrivenih slučajeva raka u svetu. Slede ga rak debelog creva (9,6%), rak prostate (7,3%) i rak želuca koji čini 4,9% svih novih slučajeva od raka u svetu kod oba pola. 

Rak pluća je najčešći uzrok umiranja od malignih bolesti u svetu, zatim rak debelog creva (9,3%), rak jetre (7,8%), rak dojke (6,9%) i rak želuca koji čini 6,8% svih smrtnih slučajeva od raka u svetu kod oba pola.

Vodeće lokalizacije u obolevanju kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog creva, a u umiranju to su rak pluća, rak jetre i rak debelog creva. Kod žena vodeće lokalizacije u  obolevanju i umiranju su rak dojke, rak pluća i rak debelog creva.

Rak grlića materice i dalje predstavlja javnozdravstveni problem u 25 zemalja u svetu, od kojih je većina u subsaharskoj Africi. Prema procenama, rak grlića materice je osmi najčešći maligni tumor u obolevanju (3,3%) i deveti uzrok umiranja od malignih tumora u svetu (3,6%). 

Povećano opterećenje rakom je posledica nekoliko faktora, od kojih su najznačajniji ukupan porast stanovništva i produženo očekivano trajanje života, ali i promena učestalosti određenih faktora rizika raka povezanih sa socijalnim i ekonomskim razvojem koji utiču na funkcionisanje zdravstvenog sistema. Nejednakost u opterećenju rakom vidi se na primeru malignih tumora dojke. U razvijenim zemljama jednoj od dvanaest žena će tokom života biti dijagnostikovan rak dojke, a jedna od sedamdeset jedne će umreti od ove vrste raka. U nerazvijenim zemljama tek jednoj od dvadeset sedam će biti tokom života dijagnostikovan rak dojke, a čak jedna od četrdeset i osam će umreti od ove maligne lokalizacije. Kao posledica kasne dijagnostike u nerazvijenim zemljama žene imaju 50% manju šansu da im se rak dojke otkrije na vreme i znatno veći rizik da će umreti od ove lokalizacije za razliku od žena u razvijenim zemljama sveta.

Do 2050. godine procene su da će se broj novootkrivenih slučajeva raka u svetu uvećati za 77%. Osim produženog očekivanog trajanja života i dalje će biti prisutni poznati faktori rizika, pušenje, alkohol i gojaznost, ali i visoka učestalost faktora rizika iz životne sredine, zagađenje vazduha. I u razvijenim i u nerazvijenim zemljama apsolutni broj novoobolelih osoba od raka će porasti: u razvijenim zemljama za 4,8 miliona novih slučajeva do 2050. godine, ali ovaj porast u nerazvijenim zemljama će iznositi 142%, a u srednje razvijenim 99%. U ovim zemljama udvostručiće se broj umrlih osoba od raka.
 

Prevencija i rano otkrivanje

Prevencija malignih bolesti ima ogroman javnozdravstveni potencijal i predstavlja najefikasniji pristup u kontroli malignih bolesti, jer je na približno dve trećine faktora rizika koji su odgovorni za nastanak raka moguće uticati, menjati ih ili ih potpuno eliminisati. Čak 40% malignih bolesti može biti izbegnuto jednostavnim merama: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbegavanjem suvišnog izlaganja suncu, zadržavanjem prosečne težine konzumiranjem zdrave hrane, vežbanjem, kao i zaštitom od infekcija koje se mogu razviti u rak. 

Oko 30% svih smrtnih ishoda od malignih bolesti nastaju kao posledica pušenja duvana, prekomerne telesne težine, nepravilne ishrane, nedovoljne fizičke aktivnosti i konzumacije alkohola, a na više od 80% svih malignih bolesti može se uticati modifikovanjem i eliminacijom ovih faktora rizika.

Pušenje duvana je kao pojedinačni faktor rizika odgovoran za svaki treći slučaj raka i dokazano je da 80 do 85% karcinoma pluća nastaje kao posledica pušenja. Pored karcinoma pluća pušenje je odgovorno za razvoj karcinoma usne duplje, orofaringsa i hipofaringsa, laringsa i jednjaka, a dodatni je faktor rizika za razvoj karcinoma mokraćne bešike, bubrega, pankreasa i grlića materice. 

Prekomerna telesna težina i gojaznost povećavaju rizik od nastanka raka tela materice, debelog creva, dojke (kod žena u menopauzi) i prostate kod muškaraca. 

Na osnovu poslednjeg Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije, u Srbiji je 2019. godine, na osnovu izmerene vrednosti indeksa telesne mase (ITM) bilo 40,5% normalno uhranjenog stanovništva uzrasta 15 i više godina, dok je više od polovine (57,1%) bilo prekomerno uhranjeno, odnosno predgojazno (36,3%) i gojazno (20,8%). 

Teško se procenjuje izolovani doprinos fizičke neaktivnosti kao faktora rizika u nastanku malignih tumora. Fizička aktivnost i izbalansirana ishrana su mere prevencije raka debelog creva, dojke i prostate.

Poslednje istraživanje zdravlja je pokazalo da je najveći procenat stanovnika Srbije (46,3%) u toku svojih radnih aktivnosti bio izložen umerenom fizičkom naporu (koji podrazumeva uglavnom aktivnosti koje uključuju umeren fizički napor ili hodanje), 41,1% stanovnika Srbije je bilo izloženo lakom fizičkom naporu (koji podrazumeva uglavnom sedenje ili stajanje), a teškom fizičkom naporu (koji podrazumeva vrlo težak rad ili fizički zahtevne aktivnosti) bilo je izloženo 9,8% stanovnika, dok 2,9% stanovnika nije obavljalo nikakvu radnu aktivnost. 

Konzumiranje alkohola povećava rizik od nastanka raka usta, ždrela, dojke, debelog creva i jetre. Četiri, odnosno šest puta veći rizik od nastanka raka organa za varenje imaju osobe koje dnevno popiju oko 1 litar vina ili 2 litra piva u odnosu na osobe koje povremeno ili nikada ne konzumiraju alkohol.

Rezultati Istraživanja su pokazali da u Srbiji 50,7% stanovništva ne konzumira alkohol, 39,3% nije nikada probalo alkohol i 11,4% nije konzumiralo alkohol u prethodnih 12 meseci. U populaciji mladih od 15 do 19 godina 52,7% nije konzumiralo alkohol, značajno više devojaka (57,2%) nego dečaka (48,1%). Muškarci u Srbiji u većem procentu svakodnevno piju, čak osam puta više u odnosu na žene. Takođe, navika svakodnevnog konzumiranja alkohola je najviše zastupljena među najniže obrazovanima (3,4%) i vangradskim stanovništvom (3,8%).

Svaka preterana izloženost sunčevoj svetlosti ili veštačkim izvorima svetlosti, kao što su solarijumi, povećava rizik od dobijanja svih vrsta raka kože. Dejstvo kancerogena životne i radne sredine nastaje posle dužeg latentnog perioda, koji traje od pet do 40 godina, koliko je u proseku potrebno vremena da se normalna ćelija transformiše u malignu ćeliju.

Svaki deseti slučaj raka je posledica infekcije i skoro 22% smrtnih ishoda od raka u zemljama u razvoju i 6% u razvijenim zemljama su posledica hronične infekcije.
 

Rano otkrivanje 

Prema smernicama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) potrebno je da se zdravstvene službe usmere ka poboljšanju šanse za preživljavanje ljudi koji žive sa rakom, kroz programe rane dijagnostike i lečenja malignih bolesti, jer se mnogi slučajevi raka otkriju prekasno, kada je lečenje teško a procenat preživljavanja obolelih mali. 
 

Ključne poruke iz smernica Svetske zdravstvene organizacije za rano postavljanje dijagnoze su:

• Povećati svest javnosti o simptomima različitih vrsta raka i ohrabriti ljude da se obrate svom izabranom lekaru po pojavi simptoma.

• Investirati u jačanje i opremanje zdravstvenih službi i u edukaciju zdravstvenih radnika kako bi mogli da postave tačnu i blagovremenu dijagnozu.

• Omogućiti pristup bezbednom i delotvornom lečenju, suportivnom lečenju i palijativnoj nezi ljudima koji žive sa rakom.

• Rano otkrivanje raka u velikoj meri umanjuje finansijski efekat ove bolesti i čini lečenje delotvornijim i uspešnijim.
 

Rano otkrivanje raka u velikoj meri smanjuje troškove lečenja ove bolesti, a samo lečenje čini delotvornijim i uspešnijim. Studije sprovedene u visokorazvijenim zemljama pokazale su da je lečenje pacijenata obolelih od raka kod kojih je bolest ranije otkrivena dva do četiri puta jeftinije u poređenju sa lečenjem ljudi kod kojih je rak otkriven u uznapredovaloj fazi bolesti. 

Prema navodima SZO, troškovi lečenja raka su manji ukoliko se bolest otkrije na vreme. Ukupni ekonomski troškovi lečenja godišnje u proseku iznose 1,16 milijardi američkih dolara.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” sa mrežom instituta i zavoda za javno zdravlje sprovodi promotivno-edukativne aktivnosti usmerene ka informisanju stanovništva o prepoznavanju ranih simptoma i znakova malignih bolesti i njihovom osnaživanju da preuzmu odgovornost za sopstveno zdravlje i da se na vreme jave lekaru radi kontrole zdravlja, rane dijagnostike i pravovremenog lečenja. Takođe je važno osnažiti čitavu zajednicu kako bi se smanjile nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, lečenju i nezi obolelih od raka.
 

Više informacija na:


https://www.batut.org.rs/download/publikacije/ZdravljeStanovnistva2019.pdf

https://www.who.int/news/item/01-02-2024-global-cancer-burden-growing--amidst-mounting-need-for-services

https://gco.iarc.fr/en




 

Mobilni mamograf od 2. do 9. marta na Novom Beogradu

01. mart 2024.


„Hajde da imamo vremena za pregled”

Od subote, 2. marta do 9. marta 2024. godine mobilni mamograf u organizaciji Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ biće postavljen na Novom Beogradu, ispred Gradske opštine Novi Beograd (Bulevar Mihaila Pupina 167).

Sve zainteresovane žene preglede mogu zakazati od petka, 1. marta, radnim danima od 9 do 14 časova putem telefona 060/7171969 i 060/7171523, do popune termina. 

Zakazivanje pregleda biće dostupno i sutra, u subotu, 2. marta, u periodu od 9 do 14 časova.

Zakazani pregledi u mobilnom mamografu obavljaće se svakog dana od 9 do 19 časova. Pregledi u mobilnom mamografu namenjeni su ženama životne dobi od 45 do 69 godina, koje u poslednje dve godine nisu uradile mamografiju, kao i ženama posle 40. godine, koje u svojoj porodičnoj anamnezi imaju blisku srodnicu obolelu i lečenu od raka dojke.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” u saradnji sa opštinom Novi Beograd, Ministarstvom zdravlja, Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje, uz podršku Grand kafe i Fonda B92 u okviru kampanje „Hajde da imamo vremena za pregled – Ne gledaj u šolju pregledaj se”, nastavlja organizaciju rada mobilnog mamografa u cilju rane dijagnostike i pravovremenog lečenja.  U ovoj aktivnosti podršku pružaju i Dom zdravlja Novi Beograd, Dom zdravlja Voždovac i Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika „Železnice Srbije“.

Informisanje žena o prepoznavanju ranih simptoma i znakova bolesti, kao i njihovo osnaživanje da redovno kontrolišu svoje zdravlje, spada među nezamenljive javnozdravstvene aktivnosti. Institut svojim aktivnostima ukazuje na značaj pravovremenih i redovnih pregleda  i naglašava koliko je važno da se svaka žena na vreme javi lekaru radi kontrole, rane dijagnostike i pravovremenog lečenja.
 

Svetski dan borbe protiv raka, 4. februar

03. februar 2024.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) sa Međunarodnim udruženjem za borbu protiv raka svakog 4. februara obeležava Svetski dan borbe protiv raka. Ove godine se završava trogodišnja kampanja (2022–2024) čiji je cilj smanjenje nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, lečenju i nezi obolelih od raka. 

Podaci govore da će tokom života jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena oboleti od raka, a jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena će umreti od nekog oblika maligne bolesti. 

Povećano opterećenje rakom je posledica nekoliko faktora, od kojih su najznačajniji ukupan porast stanovništva i produženo očekivano trajanje života, ali i promena učestalosti određenih faktora rizika raka povezanih sa socijalnim i ekonomskim razvojem.  Uprkos činjenici da su preventivni programi u razvijenim zemljama doveli su do značajnog smanjenja stopa obolevanja od nekih lokalizacija raka, kao što su rak pluća  i rak grlića materice, i dalje se većina nerazvijenih zemalja suočava sa problemom u ograničenom pristupu zdravstvenoj zaštiti i pravovremenoj dijagnostici i lečenju. Zbog kasno postavljene dijagnoze i neophodnosti dugotrajnog lečenja i nege, u ovim zemljama se registruje povećanje apsolutnog broja slučajeva malignih bolesti koje imaju lošiju prognozu. 

Vodeće lokalizacije raka u obolevanju i u umiranju u svetu su rak pluća, rak dojke i rak debelog creva. Ove tri vrste raka čine zajedno jednu trećinu novoobolelih i umrlih osoba od raka u svetu. Rak pluća je najčešće dijagnostikovan rak kod muškaraca i čini 14,3% svih novih slučajeva raka i 21,5% svih smrtnih slučajeva od raka kod muškaraca. Rak dojke je najčešće dijagnostikovan maligni tumor kod žena (čini 24,5% svih novootkrivenih slučajeva raka) i vodeći uzrok smrti od raka kod žena (15,5%). U nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama za oko 30% slučajeva raka odgovorne su hronične infekcije humanim papiloma virusom i virusom hepatitisa.

Između 30 i 50 odsto karcinoma se može sprečiti primenom preventivnih mera i eliminacijom faktora rizika. Opterećenje rakom se može smanjiti ranom dijagnostikom, pravovremenim lečenjem i adekvatnom negom obolelih od malignih tumora. 

Prema smernicama SZO potrebno je da se zdravstvene službe usmere ka poboljšanju šanse za preživljavanje ljudi koji žive sa rakom, kroz programe rane dijagnostike i lečenja malignih bolesti, jer se mnogi slučajevi raka otkriju prekasno, kada je lečenje teško a procenat preživljavanja obolelih mali. 
 

Ključne poruke iz smernica SZO za rano postavljanje dijagnoze su:

• Povećati svest javnosti o simptomima različitih vrsta raka i ohrabriti ljude da se obrate svom izabranom lekaru;

• Investirati u jačanje i opremanje zdravstvenih službi i u edukaciju zdravstvenih radnika;

• Omogućiti pristup bezbednom i delotvornom lečenju, suportivnom lečenju i palijativnoj nezi ljudima koji žive sa rakom;

• Rano otkrivanje raka u velikoj meri umanjuje finansijski efekat ove bolesti i čini lečenje delotvornijim i uspešnijim.

 

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” sa mrežom instituta i zavoda za javno zdravlje sprovodi promotivno-edukativne aktivnosti usmerene ka informisanju stanovništva o prepoznavanju ranih simptoma i znakova malignih bolesti i njihovom osnaživanju da preuzmu odgovornost za sopstveno zdravlje i da se na vreme jave lekaru radi kontrole zdravlja, rane dijagnostike i pravovremenog lečenja. Takođe je važno osnažiti čitavu zajednicu kako bi se smanjile nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, lečenju i nezi obolelih od raka.


Link (pdf format):
Epidemiološke karakteristike malignih bolesti u Republici Srbiji



 

Promotivna akcija u učeničkim domovima povodom obeležavanja Evropske nedelje prevencije raka grlića materice

29. januar 2024.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” u saradnji sa studentima iz Komiteta za međunarodnu saradnju studenata medicine Srbije (“IFMSA – Serbia”), a uz podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), realizovao je edukativno-promotivne aktivnosti u učeničkim domovima povodom obeležavanja Evropske nedelje borbe protiv raka grlića materice, koja se ove godine obeležava od 22. do 28. januara.


 







U učeničkim domovima „Jelica Milovanović” i RJ „Stevan Čolović” stručnjaci Instituta za javno zdravlje Srbije i studenti Medicinskog fakulteta razgovarali su sa učenicima o značaju HPV vakcinacije, učestalosti i posledicama infekcije humanim papiloma virusom, prevenciji i ranom otkrivanju bolesti i delili zdravstveno - promotivni materijal. Ukazano je na značaj ovog velikog javnozdravstvenog izazova, a u skladu sa ovogodišnjim sloganom „ZAJEDNO protiv raka grlića materice!”. Planirane aktivnosti realizovane su i u učeničkim domovima „Patrijarh Pavle”, RJ „Petar Drapšin”, „Milutin Milanković”, RJ „Karađorđe”, RJ „Aleksa Dejović” i RJ „Zmaj”.








 

Edukacija volontera – studenta iz Komiteta za međunarodnu saradnju studenata medicine Srbije povodom obeležavanja Evropske nedelje prevencije raka grlića materice

25. januar 2024.

Predavanje preko zum platforme realizovano je u utorak, 23.1.2024. godine, u Institutu za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”. Predavanju su prisustvovali volonteri – studenti iz Komiteta za međunarodnu saradnju studenata medicine Srbije. Stručnjaci Instituta „Batut”, prof. dr Verica Jovanović, specijalista socijalne medicine,  prim. dr sc. med. Katarina Boričić, specijalista socijalne medicine i dr Snežana Živković Perišić, specijalista epidemiologije, govorile su o epidemiološkim karakteristikama, kao i primarnoj i sekundarnoj prevenciji raka grlića materice.
 

Dostupna digitalna platforma o broju vakcinisane dece protiv HPV

24. januar 2024.

U Evropskoj nedelji prevencije raka grlića materice na konferenciji za novinare u organizaciji Udruženja „Progovori” najavljeno je da će na sajtu Ministarstva zdravlja biti dostupne informacije o broju vakcinisanih devojčica i dečaka protiv humanog papiloma virusa, uz poruku da je potrebno dodatno raditi na podizanju svesti o značaju vakcine.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Goran Makunčević rekao je da će u narednom periodu biti obuhvaćeni svi domovi zdravlja i da će Ministarstvo na dnevnom,  nedeljnom i mesečnom nivou imati prikaz stanja primljenih HPV vakcina, broj vakcinisane dece po polu, uzrastu i broju primljenih doza. Zahvaljujući ovakvoj digitalnoj mapi Srbija je postala prva zemlja u regionu koja će imati ovakav vid praćenja imunizacije, što će se povoljno odraziti na poziciju Srbije u okviru HPV atlasa, dokumentu koji priprema Evropski parlamentarni forum.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije prof. dr Verica Jovanović navela je da je od  juna prošle godine dostupna devetovalentna vakcina Gardasil i da je do sada u okviru preporučene vakcinacije vakcinisano nešto manje od 32.000 dece, od čega je 77% devojčica. Od januara ove godine prema Programu imunizacije, u okviru sistematskog pregleda u završnom razredu osnovne škole može se primiti HPV vakcina.

Prema rečima direktorke RFZO prof. dr Sanje Radojević Škodrić od juna ove godine ženama uzrasta od 35 do 69 godina o trošku države će biti omogućena HPV tipizacija u domovima zdravlja i institutima za javno zdravlje. Predstavnica Udruženja „Progovori” Nevena Ilić, koja je pre tri godine obolela od raka grlića materice, navela je važnost redovnog odlaska na ginekološke preglede.
 

Primarna i sekundarna prevencija važne u borbi protiv raka grlića materice

23. januar 2024.

Povodom početka obeležavanja Evropske nedelje prevencije raka grlića materice u Institutu za javno zdravlje Srbije održana je konferencija za novinare sa koje su učesnici poručili da su redovni pregledi ključni u ranom otkrivanju bolesti i uspešnom ishodu lečenja.
 


Prof. dr Verica Jovanović, direktor Instituta, navela je da u Srbiji svakog dana tri žene obole od raka grlića materice dok jedna žena izgubi život i naglasila da su primarna i sekundarna prevencija važne u borbi protiv raka grlića materice.

„Pravo na preventivni pregled ima svaka žena jednom godišnje. Intenziviraćemo pozive za organizovani skrining raka grlića materice. Radićemo na uključivanju što većeg broja opština na teritoriji Srbije i obezbediti način da se dođe na preventivni pregled bez čekanja”, rekla je prof. dr Jovanović i istakla da je obaveza i Kancelarije za skrining Instituta za javno zdravlje Srbije, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja da se organizacija pružanja zdravstvene zaštite u oblasti skrininga modifikuje i da se što više približi ženama koje treba da obave preventivni pregled.  Jovanović je posebno istakla značaj HPV vakcinacije kao vida primarne prevencije i navela da je od juna 2022. godine do danas vakcinacijom protiv HPV virusa vakcinisano 31.309 dece, od čega 77% devojčica. „Zadatak svih nas je da pored primarne prevencije koja podrazumeva HPV vakcinaciju promovišemo i približimo značaj ove vakcinacije roditeljima. Da znamo da se kao preporučena vakcinacija za vreme sistematskih pregleda kada se i prima vakcina protiv difterije i tetanusa koja je deo Kalendara obavezne imunizacije, u završnom razredu osnovnih škola, može primiti upravo i HPV vakcina”, zaključila je prof. dr Jovanović.
 


Na konferenciji za medije govori su i dr Slavica Jeftić, Sektor za javno zdravlje Ministarstva zdravlja, Vesna Vuković Kojović, zamenik direktora Sektora za lekove i farmakoekonomiju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Borka Jeremić, šef Kancelarije Populacionog fonda UN u Srbiji, Gorica Đokić, Udruženje za borbu protiv raka jajnika i grlića materice „Progovori” i dr Jelena Mitrović, načelnik Službe za zdravstvenu zaštitu dece Dom zdravlja „Dr Simo MIlošević“.
 

Zajedno protiv raka grlića materice

22. januar 2024.


Evropska nedelja prevencije raka grlića materice obeležava se ove godine od 22. do 28. januara  u cilju unapređenja stavova i informisanja o raku grlića materice i o načinima prevencije. Osnovna poruka je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti.

Rak grlića materice je prepoznat kao ozbiljan javnozdravstveni izazov u Srbiji. U periodu od 2007. do 2021. godine broj obolelih žena od raka grlića materice u Srbiji se nije  bitnije promenio i u strukturi obolevanja od svih malignih tumora kod žena nalazi se na četvrtom mestu. Uprkos činjenici da svaka žena starija od 15 godina jedanput godišnje može da obavi preventivni ginekološki pregled, u 2022. godini u Srbiji je samo 7 od 100 žena iskoristilo ovo pravo. U istom vremenskom periodu broj umrlih žena smanjio se 18,9% odnosno gotovo za petinu, što ovu malignu lokalizaciju svrstava kao petu najčešću vrstu raka od koje umiru žene u Srbiji. Razlozi mogu biti u informisanosti žena, pravovremenim odlascima na pregled i činjenici da ako se rak otkrije na vreme može se primeniti adekvatna terapija.

Svetska zdravstvena  organizacije  kao prioritet preporučuje sveobuhvatni pristup ovoj bolesti: skrining odnosno rano otkrivanje i lečenje svih formi premalignih i malignih promena, vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV) i palijativno zbrinjavanje žena koje boluju od ove bolesti u smislu aktivne brige koja podrazumeva kontrolu simptoma, psihološku i socijalnu podršku.

„Zajedno protiv raka grlića materice” je slogan 18. Evropske nedelje i izabran je u nameri da podstakne na razmišljanje o reproduktivnom zdravlju i korišćenju mera primarne prevencije (vakcinacija protiv HPV) i sekundarne prevencije (rano otkrivanje raka grlića materice). 

Primarna prevencija oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima (HPV) obuhvata imunizaciju u cilju smanjenja broja obolelih od HPV infekcija. HPV vakcina sprečava infekciju najčešćim onkogenim tipovima ovih virusa koji cirkulišu u populaciji. U preko (90%) slučajeva HPV vakcina sprečava nastanak raka grlića materice, a istraživanja pokazuju i visoku efikasnost (preko 90%) u zaštiti od dobijanja genitalnih bradavica, kao i drugih karcinoma (karcinom usne duplje i ždrela i karcinom završnog dela debelog creva).

Republika Srbija se ubraja među 140 zemalja sveta u kojima je uvedena vakcinacija protiv HPV. Preporučena vakcinacija u Srbiji sprovodi se od juna 2022. godine o trošku države, u domovima zdravlja za populaciju dece oba pola, uzrasta od navršenih 9 do navršenih 19 godina (pre prvih seksualnih odnosa). To je imunizacija koju preporučuje izabrani lekar u domu zdravlja, najčešće pedijatar. Od juna 2022. godine do danas vakcinisano je 31.309 dece, od čega 77% devojčica.

Sekundarna prevencija je rano otkrivanje raka grlića materice korišćenjem jednostavnog i neinvazivnog Papanikolau testa (PAP test), a radi utvrđivanja premalignih ili malignih promena u ćelijama grlića materice. Organizovani  skrining podrazumeva ginekološki pregled na svake tri godine po pozivu lekara za žene uzrasta od 25. do 64. godine primenom PAP testa.

Pored PAP testa, u ranom otkrivanju raka grlića materice može se koristiti HPV test kojim se utvrđuje da li postoji HPV virus, primenom osetljive PCR tehnike. Ukoliko se testom utvrdi prisustvo HPV virusa, može se uraditi genotipizacija kojom se otkriva genotip virusa. Ove vrste testova u našoj zemlji se rade kod žena na uput izabranog ginekologa.

Na osnovu procenjenih stopa obolevanja i umiranja od raka grlića materice, Evropskog informacionog sistema (ECIS), Srbija se i dalje nalazi u grupi zemalja sa visokim stopama obolevanja i umiranja u Evropi. Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u proseku se u Srbiji svake godine registruje 1100 novoobolelih žena, a život izgubi 447 žena. Poslednji podaci govore da se karcinom grlića češće javlja u uzrastu od 35. godine, ali najviše uzrasno-specifične stope obolevanja su od 55. do 59. godine. U slučaju umiranja registrovane stope mortaliteta proporcionalno rastu počev od 45. godine i najviše su od 65 do 69 i više godina.

Rak grlića materice i dalje predstavlja javnozdravstveni problem kako na globalnom nivou tako i u regionu Istočne Evrope i centralne Azije kojem pripada naša zemlja. Zato UNFPA kontinuirano od 2014 godine pruža podršku zemljama u regionu da ojačaju programe prevencije i kontrole ove bolesti. U toku 2021 godine, Regionalna kancelarija UNFPA je pokrenula Regionalnu alijansu za prevenciju raka grlića materice u regionu Istočne Evrope i centralne Azije,  kao - platformu za razmenu iskustva i znanja,  i - koordinacioni mehanizam za unapređenje saradnje i stručnog pristupa u tri ključne oblasti prevencije.

Populacioni fond Ujedinjenih nacija u Srbiji, u saradnji sa partnerima, Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Ministarstvom zdravlja, profesionalnim udruženjima, ekspertima, kao i organizacijama civilnog društva promoviše stalni dijalnog između ključnih aktera i podržava programe i mehanizme koji doprinose tome da se unapredi razumevanje  značaja  prevencije ove ozbiljne bolesti, koja najčešće pogađa žene između 35 i 45 godina.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Kancelarija za skrinig raka u saradnji sa Komitetom za međunarodnu saradnju studenata medicine Srbije obeležiće Evropsku nedelju prevencije raka grlića materice organizovanjem različitih edukativno-promotivnih aktivnosti u domovima učenika srednjih škola.

U znak podrške tokom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, a sa ciljem podizanja svesti o preventivnim pregledima, tirkizno-zelenom bojom koja je zaštitni znak kampanje biće osvetljen Avalski toranj.
 

Epidemiloški podaci 2021.
 

Institutu za javno zdravlje Srbije dodeljena plaketa „VeličanstveNE HPV”

21. novembar 2023.


 

Povodom Svetskog dana eliminacije raka grlića materice Udruženje za borbu protiv raka grlića materice i jajnika „Progovori” dodelilo je plakete „VeličanstveNE HPV”   institucijama koje su najviše doprinele u podizanju svesti opšte i stručne javnosti o toj bolesti, kao i obuhvatu imunizacije protiv HPV u Srbiji. Naša zemlja je od juna 2022. godine obezbedila vakcinu protiv HPV o trošku RFZO i započela preporučenu imunizaciju dece uzrasta od 9 do 19 godina oba pola.

Prof. dr Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije, prilikom uručenja plakete ukazala je na važnost zajedničkog rada u zaštiti zdravlja stanovništva i da nas dosadašnje aktivnosti obavezuju da u narednom period radimo još više i bolje.

“Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, mreža instituta i zavoda za javno zdravlje svakodnevno aktivno rade na promovisanju ove značajne vakcinacije. U predstojećoj kalendarskoj godini krećemo sa redovnom preporučenom vakcinacijom dece uzrasta sedmih razreda”, rekla je prof. dr Verica Jovanović.

Na svečanosti u Dekanatu Medicinskog fakulteta plakete „VeličanstveNE HPV”  dodeljene su Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu prosvete, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO), Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Institutu za javno zdravlje Vojvodine, Zavodu za javno zdravlje Šabac, Farmaceutskoj komori, domovima zdravlja i drugima. 
 


 


 


 


 


 

 

XVIII Međunarodni kongres udruženja ginekologa i opstetičara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske

23. oktobar 2023.

Od 19. oktobra do 21. oktobra 2023. godine u hotelu Crowne Plaza u Beogradu održao se XVIII  Međunarodni kongres udruženja ginekologa i opstetičara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, tokom koga se održao i Drugi internacionalni simpozijum Udruženja za očuvanje fertiliteta i onkofertiliteta u Repblici Srbiji.

Prof. dr Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, govorila je prvog dana kongresa o značaju HPV vakcinacije, kao i o skriningu karcinoma grlića materice u Republici Srbiji.

Prvi dan kongresa, 19. oktobar, ujedno predstavlja i jubilarnih 100 godina od osnivanja Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, povodom koje je organizovana Svečana akademija u Narodnom pozorištu u Beogradu.
 

Popunjeni svi termini u mobilnom mamografu u Beogradu

12. oktobar 2023.

Ovog oktobra – „Meseca borbe protiv raka dojke” mobilni mamograf, čiji rad organizuje i sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” zajedno sa Radio Televizijom Srbije, uz podršku Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Društva za borbu protiv raka i brojnih udruženja i prijatelja akcije nalazi se u Beogradu, u Takovskoj 10. 

Pregled  u mobilnom mamografu do 11. oktobra zakazalo je 2050 žena, a svi termini popunjeni su zaključno sa 2. novembrom, do kada je i planirano da mobilni mamograf bude na navedenoj lokaciji u okviru akcije „Rak je izlečiv”.

Zaključno sa 11. oktobrom mamografiju je uradilo 580 žena. 

Radom mobilnog mamografa od početka godine sprovodio se organizovani skrining raka dojke na teritoriji opština Kraljevo, Beograd, Jagodina, Požarevac, Leskovac i Čajetina, i u navedenim gradovima pregledano je 10600 žena.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” prof. dr Verica Jovanović, obraćajući se prisutnima na događaju upriličenom povodom početka rada mobilnog mamografa na lokaciji ispred RTS-a, podsetila je da je rak dojke vodeća maligna bolest u populaciji žena i da je mamografija za žene od 45 do 69 godina ključni pregled.

„Veoma je važno na vreme uraditi mamografiju, naročito za žene ove životne dobi koje je nisu uradile u poslednje dve godine. Sa ranim otkrivanjem raka obezbeđuje se hronično stanje kada je u pitanju rak dojke, a time se sprečavaju komplikacije i čuva život”, naglasila je prof. dr Jovanović i dodala da je pregled predviđen i za žene posle 40. godine koje u porodičnoj anamnezi imaju blisku srodnicu obolelu i lečenu od raka dojke.

 

Najznačajnije informacije o neophodnosti redovnih pregleda za rano otkrivanje raka dojke - Razgovor sa direktorkom Instituta za javno zdravlje "dr Milan Jovanović Batut" prof. dr Vericom Jovanović

06. oktobar 2023.

Razgovor  Ivane Božović (RTS) i Ane Stamenković  (RTS) sa direktorkom Instituta za javno zdravlje "dr Milan Jovanović Batut" prof. dr Vericom Jovanović:
 

(Video prilog RTS-a - Jutarnji program)

Oktobar je Međunarodni mesec borbe protiv karcinoma dojke, maligne bolesti koja pogađa najviše žena i u Srbiji i u svetu.

U svetu godišnje više od 600000 žena umre od raka dojke. U Srbiji godišnje oboli 4600 žena, a bitku sa opakom bolešću izgubi 1700. U okviru kampanje „Rak je izlečiv“ počeli su pregledi na mobilnom mamografu, a termini za prvu nedelju već su popunjeni.

„Interesovanje za pregled u mobilnom mamografu je veliko, a pregled se preporučuje svim ženama od 45 do 69 godina koje prethodne dve godine nisu radile mamografiju, kojom se uočavaju eventualne promene u tkivu dojke. Ovakvim pregledom rizik se na vreme utvrđuje i žena se upućuje na dalje lečenje“, ističe direktorka Instituta „Batut“ prof. dr Verica Jovanović.

Prema rečima direktorke Instituta za javno zdravlje "dr Milan Jovanović Batut" prof. dr Verice Jovanović, veliko interesovanje za pregled je dobar znak da se u proteklih nekoliko godina podigla svest i formirali bolji stavovi. 

2019. godine bilo je tri puta veće interesovanje žena za mamografski pregled nego 2013. godine.

Mamografija je pregled za žene od 45 do 69 godina. Kada su u pitanju mlađe žene, one se upućuju na ultrazvučni pregled i sve preglede mogu da obave u svom domu zdravlja, u službi za radiologiju. 

Za pregled u mobilnom mamografu potrebno je poneti neki od ličnih dokumenata, rezultati stižu za tri do četiri nedelje, a svaka žena se pojedinačno obaveštava o rezultatima.
 

Članovi Odbora za zdravlje i porodicu održali su 6. oktobra 2023. godine sednicu na kojoj su se informisali o HPV imunizaciji – prikaz nalaza „HPV Atlas“, od strane Evropskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava

06. oktobar 2023.

Šesta sednica Odbora za zdravlje i porodicu - Članovi Odbora za zdravlje i porodicu održali su 6. oktobra 2023. godine sednicu na kojoj su se informisali o HPV imunizaciji – prikaz nalaza „HPV Atlas“, od strane Evropskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava.

HPV ATLAS (u pdf formatu)

Predsednik Odbora doc. dr prim. Darko Laketić je istakao da je Odbor prepoznao značaj proaktivnog i zajedničkog delovanja svih relevantnih činilaca na ranom otkrivanju HPV virusa, kao i prevenciji infekcije prouzrokovanih tipovima humanih papiloma virusa.

Sednici su, pored članova Odbora, prisustvovali i ministarka zdravlja prof. dr Danica Grujičić, državna sekretarka u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju Stana Božović, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete prof. dr Marijana Dukić Mijatović, direktorka Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ prof. dr Verica Jovanović i v.d. direktorka RFZO prof. dr Sanja Radojević Škodrić, kao i predstavnici Evropskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava.

Predstavnica Evropskog parlamentarnog foruma Marin Davidasvili predstavila je prisutnima nalaze „HPV Atlas“, koji predstavlja atlas politika prevencije i informisanja javnosti u evropskim državama i koji pokazuje dostignuća na nacionalnom nivou. Ocenila je da je Srbija napravila veliki iskorak u informisanju javnosti o značaju prevencije i ranom otkrivanju raka grlića materice, kao i u promociji rodno neutralne imunizacije.

Ministarka zdravlja prof. dr Danica Grujičić navela je preduzete aktivnosti Ministarstva u prethodnih godinu dana, ukazujući da je definisano sprovođenje preporučene imunizacije protiv humanih papiloma virusa, koja treba da se sprovodi od devete godine života, prvenstveno kod dece sedmih razreda osnovne škole, pa do 19. godine. Grujičić je istakla i da je vakcina u domovima zdravlja dostupna od juna meseca 2022. godine i da je od tog perioda aplikovano preko 54600 doza.

O značaju promocije vakcinacije kod studentske populacije govorila je državna sekretarka u Ministarstvu prosvete prof. dr Marijana Dukić Mijatović i zajedno sa državnom sekretarkom u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju Stanom Božović naglasila je značaj prevencije i multisektorskog pristupa u suzbijanju infekcija prouzrokovanih tipovima humanih papiloma virusa.

Nakon sednice, narodni poslanici prisustvovali su promociji „HPV Atlasa“, namenjenoj široj javnosti i medijima.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora prim. doc. dr Darko Laketić, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Jana Mateović, dr Nada Macura, Biljana Ilić Stošić, mr Svetlana Milijić, Srđan Simić, dr Marko Bogdanović, prof. dr Mirka Lukić Šarkanović, Marija Vojinović, Marija Jevđić, dr Muamer Bačevac, Radmila Vasić, Selma Kučević, dr Zoran Zečević, i Marija Todorović, kao i narodna poslanica doc. dr Biljana Đorđević, koja nije članica Odbora.
 

 

HPV Atlas – rak grlića materice može da se spreči

06. oktobar 2023.

(Video prilog RTS-a)
 

Publikaciju „HPV atlas“, koja je prezentovana 6. oktobra 2023. godine u Narodnoj Skupštini Republike Srbije, objavljuje Evropski parlamentarni forum, mreža poslanika širom Evrope, sa sedištem u Briselu. 
 


Srbija se, prvi put, našla u publikaciji "HPV atlas" koji objavljuje Evropski parlamentarni forum. HPV atlas - predstavlja uporedni pregled aktivnosti 47 evropskih država na polju prevencija bolesti koje izazivaju humani papiloma virusi. Po tim parametrima, Srbija se našla na 29 mestu, uz, Litvaniju, Kipar, Grčku, Španiju. Publikacija je predstavljena u Skupštini Srbije.
 

HPV ATLAS (u pdf formatu)
 

Kada je reč o Srbiji, u „HPV atlasu“ istaknuto je da je vakcina protiv HPV preporučena i finansirana od strane države kako za devojčice, tako i za dečake, dok je u mnogim lošije rangiranim zemljama vakcina isključivo namenjena samo devojčicama. 

"Rak grlića materice može da se spreči". Nijedna jedina žena ne bi trebalo da umre od ove bolesti sada kada imamo sve što je neophodno da eliminišemo bolest izazvanu humanim papiloma virusima. Na bilo kom jeziku - poruka je jedinstvena. U našoj zemlji, godišnje oboli više od 1300 žena, a rak grlića materice odnese dnevno dva života. A ne mora da bude tako.

Danska, Švedska i Finska su vodeće zemlje u sprovođenju prevencije humanih papiloma virusa, dok Azerbejdžan i Bosna i Hercegovina imaju najlošije rezultate. Srbija ima preporučenu vakcinu, koju finansira država i za dečake i za devojčice, što je pohvalno. Organizovani skrining na rak grlića materice bi trebalo poboljšati“, istakao je Leonidas Galeridis, Evropski parlamentarni forum.

Najalarmantniji podatak je da sada prve simptome raka grlića materice najčešće dobijaju žene u dobi od 32. do 35. godine života, što je direktna posledica široko rasprostranjenog HP virusa, u odnosu na period od pre nekoliko decenija kada je ovaj tip karcinoma bio učestaliji kod žena u kasnijoj životnoj dobi.

Vakcina protiv humanih papiloma virusa o trošku države uvedena je prošle godine i daje se u dve, odnosno tri doze.

„Tokom prethodnih 15 meseci dato je ukupno 54690 doza vakcine protiv HPV. Prvu dozu vakcine primilo je 27415 dece uzrasta od 9 do 19 godina od kojih je 78 odsto bilo ženskog, a 22 odsto muškog pola. Zbog toga molim roditelje dečaka da ih vakcinišu, odgovorno tvrdim da vakcina ne utiče na smanjenje plodnosti, odnosno ne izaziva sterilitet. Uzrasta od 9 do 14 godina prvu dozu vakcine primilo je 14823 dece od kojih je 57 odsto potpuno vakcinisano drugom dozom. U uzrastnoj grupi od 15 do 19 godina, prvu dozu vakcine je primilo 12592 deteta od kojih je skoro 60 odsto potpuno vakcinisano sa tri doze vakcine. Najveći broj dece u odnosu na planiranu populaciju vakcinisano je na teritoriji Čačka, Beograda i Novog Sada“, rekla je prof.dr Danica Grujičić,ministarka zdravlja.

„Jedan od dokaza da smo fokus pomerili ka prevenciji jeste uvođenje HP vakcine od juna prošle godine o trošku države, za sve dečake i devojčice uzrasta od 9 do 19 godina. Za razliku od nekih država koje su uvele samo za devojčice, mi smo odlučili suprotno. Uvezli smo najbolju, devetovalentnu vakcinu, koja je od strane SZO (Svetske zdravstvene organizacije) proglašena kao bezbedna i efikasna vakcina. Zahvaljujući HPV atlasu i podacima koje nam on pruža, omogućeno nam je da poredimo podatke sa drugim zemljama, i da na primerima dobre prakse vidimo šta sve možemo da unapredimo kako bismo ovu ni malo laku infekciju stavili pod kontrolom“, rekla je prof.dr Sanja Radojević Škodrić, direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Humani papiloma virusi odgovorni su i za druge, maligne i benigne bolesti.

„Prof. Marković ima sjajnu izreku kaže da ne spašava život vakcina već vakcinacija, kao da imamo ferari, ali nam stoji u garaži. Ključ je u našim rukama i da pun gas damo protiv HPV imunizacije“, istakla je Gorica Đokić, Udruženje za borbu protiv raka jajnika i grlića materice "Progovori".

"Istraživanja pokazuju da veliki broj mladih nema znanja o reproduktivnom zdravlju uopšte, kontracepciji, polno prenosivim bolestima, o prevenciji najmasovnijih oboljenja u koje spadaju i maligne bolesti“, rekla je prof.dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete.

Srbija je sada u HPV Atlasu, i Srbija kao potpisnik i Deklaracije Svetske zdravstvene organizacije 90- 70- 90, obavezala se na neke ciljeve do 2030. godine.

„To znači da 90 odsto ciljne populacije treba da bude vakcinisano, da 70 odsto treba da bude potvrdnuto skriningu bilo Papanikolau testu ili HPV tipizaciji, i da 90 odsto svih koji su inficirani idu na hitno tretiranje“, rekla je prof. dr Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".

Vakcine protiv humanih papiloma virusa dostupne su u svim domovima zdravlja. A u borbi protiv malignih bolesti, ovog vikenda u beogradskim domovima zdravlja, a narednog i u čitavoj Srbiji, biće organizovani ultrazvučni pregledi dojki, i PSA testiranje za rano otkrivanje raka prostate.



 



 

Od raka dojke u Srbiji godišnje oboli blizu 5000 žena, a umre 1700 žena – mobilni mamograf ponovo je ispred zgrade RTS-a, zakažite pregled

03. oktobar 2023.

Oktobar je mesec borbe protiv raka dojke, bolesti koja godišnje u svetu odnese više od pola miliona života. U Srbiji oboli blizu 5000 žena, a umre 1700. U okviru kampanje "Rak je izlečiv", koju vodi RTS od danas je u Takovskoj 10, stacioniran mobilni mamograf. Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje "dr Milan Jovanović Batut", naglasila je da je rak dojke vodeća maligna bolest u populaciji žena, a da je mamografija za žene od 45 do 69 godina ključni pregled.

Cilj akcije je skretanje pažnje i podizanje svesti i to ne samo u oktobru mesecu "Međunarodnog meseca borbe protiv raka dojke" o značaju prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog lečenja osoba obolelih od ove bolesti. Važno je da se žene podsećaju da redovno idu na preglede i na skrining.

Razgovor Ane Stamenković (RTS) sa direktorkom Instituta za javno zdravlje "dr Milan Jovanović Batut" prof. dr Vericom Jovanović:
 

(Video prilog RTS-a)

Mobilni mamograf, čiji rad organizuje i sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” uz podršku Ministarstva zdravlja, a u okviru Nacionalne kampanje „Rak je izlečiv” koju sprovodi RTS uz podršku zdravstvenih institucija od 3. oktobra do kraja meseca, nalaziće se ispred zgrade RTS-a u Takovskoj ulici.

Radno vreme mamografa je svakog radnog dana od 9 do 19 časova, a vikendom od 9 do 17 časova, na parkingu RTS-a, u Takovskoj 10. 

Zakazivanje pregleda počelo je u ponedeljak, 2. oktobra na brojeve telefona 060/7171969 i 060/7171523, svakog radnog dana od 9 do 14 sati.

Organizovani skrinig raka dojke, radom mobilnog mamografa, predviđen je za sve žene starosne dobi od 45 do 69 godina, koje tokom poslednje dve godine nisu uradile momografski pregled. Takođe, ovaj pregled je predviđen i za žene posle 40. godine koje u porodičnoj anamnezi imaju blisku srodnicu obolelu ili lečenu od raka dojke.

U nekoliko gradova Srbije tokom godine mobilnim mamografom već je urađeno 10500 pregleda.


"Rak je izlečiv 2"

 

U Srbiji godišnje oboli više od 40000 ljudi, a rak odnese više od 20000 života. Zbog toga je na svetski Dan borbe protiv raka, 4. februara ove godine, Radio-televizija Srbije započela nacionalnu kampanju "Rak je izlečiv 2", nastavljajući istoimenu nacionalnu kampanju koju je realizovala 2018-2019. godine.

Pokretač kampanje i nosilac projekta je Radio-televizija Srbije. Kampanja se sprovodi uz partnerstvo i podršku Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", Društva za borbu protiv raka Srbije, udruženja pacijenata, farmaceutskih kompanija.
 


 

Cilj kampanje "Rak je izlečiv 2" je da se dođe do što više građana, da se podstaknu redovni pregledi, omogući brža dijagnostika i ako je neophodno - blagovremena terapija i lečenje.

Otkrivene na vreme, mnoge maligne bolesti ne moraju da budu smrtonosne.

Prema svetskim podacima, gotovo 40 odsto malignih bolesti može da bude sprečeno samo promenama loših životnih navika, ako ostavimo pušenje, smanjimo telesnu težinu i budemo fizički aktivniji. Tome treba dodati i redovne preglede, druge mere prevencije poput vakcine protiv HPV virusa, i drugih skrining programa.
 

Povodom Međunarodnog meseca borbe protiv raka dojke - mobilni mamograf ispred RTS-a od 3. oktobra

01. oktobar 2023.

Mobilni mamograf, čiji rad organizuje i sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” uz podršku Ministarstva zdravlja, a u okviru Nacionalne kampanje „Rak je izlečiv” koju sprovodi RTS uz podršku zdravstvenih institucija od 3. oktobra do kraja meseca, nalaziće se ispred zgrade RTS-a u Takovskoj ulici.

Radno vreme mamografa je svakog dana od 9 do 19 sati. Zakazivanje pregleda počinje u ponedeljak, 2. oktobra na brojeve telefona 060/7171969 i 060/7171523, svakog radnog dana od 9 do 14 sati.

Organizovani skrinig raka dojke, radom mobilnog mamografa, predviđen je za sve žene starosne dobi od 45 do 69 godina, koje tokom poslednje dve godine nisu uradile momografski pregled. Takođe, ovaj pregled je predviđen i za žene posle 40. godine koje u porodičnoj anamnezi imaju blisku srodnicu obolelu ili lečenu od raka dojke.

Tokom oktobra – Međunarodnog meseca borbe protiv raka dojke, skreće se pažnja i podiže svest o značaju prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog lečenja osoba obolelih od ove bolesti.
 


 

Oktobar – Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke

30. septembar 2023.

Oktobar – Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke, prepoznat je svuda u svetu kao mesec podizanja svesti o raku dojke i simbolizovan je roze bojom.

Tokom ovog meseca sprovode se različite aktivnosti i kampanje posvećene podizanju svesti o velikoj rasprostranjenosti i učestalosti raka dojke i naglašavanju važnosti ranog otkrivanja i pravovremenog lečenja, kao i pružanju informacija o znacima, simptomima i faktorima rizika povezanim sa ovom bolešću.

Rak dojke je najčešće maligno oboljenje širom sveta i vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji, što ga čini jednim od najznačajnijih javnozdravstvenih problema na globalnom nivou.

S obzirom da rak dojke i dalje predstavlja najčešći maligni tumor u obolevanju i umiranju kod žena u Republici Srbiji, kontinuirano se ulažu veliki napori da se ova bolest otkrije što ranije čime se znatno povećava uspešnost lečenja. Pravovremenim otkrivanjem i započinjanjem lečenja obolelih osoba može se postići izlečenje u preko 90% slučajeva, čime se podiže kvalitet života obolelih žena i njihovih porodica.

Tokom oktobra meseca različite organizacije, udruženja i pojedinci udružuju se kako bi:
 

  • Promovisali rano otkrivanje: podsticali redovne samopreglede dojki, kliničke preglede dojki i skrining mamografiju u cilju ranog otkrivanja raka dojke.
     
  • Podizali svest: edukovali javnost o učestalosti raka dojke, njegovom uticaju na pojedince i porodice i o važnosti rane dijagnoze i lečenja.
     
  • Podržavali istraživanje: sakupljali sredstva za istraživanja raka dojke i inicijative usmerene na pronalaženje novih lekova, poboljšanje tretmana i unapređenje kvaliteta života žena koje su obolele od raka dojke.
     
  • Dali prioritet prevenciji: zalagali se za praksu u zdravstvenom sistemu koja daje prioritet prevenciji, skriningu i lečenju raka dojke.
     
  • Pružali podršku: osobama obolelim od raka dojke i njihovim porodicama, kroz grupe za podršku, savetovališta i distribuciju edukativnog materijala.
     
  • Nosili roze: mnogi ljudi i organizacije iskazuju podršku nošenjem roze traka i odeće tokom oktobra meseca, simbolizujući solidarnost sa ženama obolelim i izlečenim od raka dojke.

 

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” zajedno sa mrežom instituta i zavoda za javno zdravlje i udruženjima pacijenata obolelih i lečenih od raka dojke i ove godine obeležava ovaj mesec kroz različite promotivne aktivnosti, kako bi se podigla svest javnosti o značaju ove bolesti, smanjila stigma povezana sa rakom dojke i podstakao što veći broj žena da obavi preventivni pregled i otkrije bolest na vreme.
 

Epidemiološke karakteristike raka dojke 

Organizovani skrining raka dojke u Republici Srbiji
 



 

Izdvajamo

Novi sajt

Sa zadovoljstvom Vas obaveštavamo da je od 21.10.2013. godine na raspolaganju novi sajt nacionalne kancelarije za skrining raka.

Trudićemo se da pratimo potrebe građana, i ukažemo na značaj skrininga. 

Galerija

detaljnije

 

preuzeti

Kancelarija za skrining raka